blagi uvod u linux

daklem linux je unix klon. Nije unix ali se ponasa kao takav.Nastao u okrilju zajednice hackera (ne crackera) u zadnjih 15tak godina pod nenametnutim vodstvom Linusa Torvaldsa:

http://en.wikipedia.org/wiki/Linux

Razlika izmedju hackera(whiteHata), grayHata i blackHata(crackera) dobro je opisana ovdje:

http://www.catb.org/~esr/faqs/hacker-howto.html#what_is

Prenesen (portan) je na skoro svaku mikroprocesorsku arhitekturu danasnjice, jucerasnjice, a s obzirom na apstraktnost u implementaciji i sutrasnjice.
Ispravan naziv mozda bi trebao biti GNU/OS on Linux [kernel].

http://www.gnu.org/

Pojam GNU zapravo znaci "slobodu od copyrighta" tzv copyleft. GNU/GPL licenca omogucava nam da zadrzimo autorsko pravo otpustajuci patentno pravo zajednici korisnika izvornog programskog koda i izvrsnih datoteka.

Zgodan popis arhitektura na kojima radi Linux imamo ovdje:
http://www.us.debian.org/ports/

Linux je OS(kernel i siri smisao), Projekt i Pokret. Vlasnicki sw je najcesce proizvod. Mnoge komercijalne Linux-distribucije (OpenSource) nisu slobodan software. Evo jednog pokusaja katalogizacije distribucija (uvjet za distru je disketa ili CD/DVD):

http://distrowatch.com/

Osnovna paradigma linuxa je visekorisnicki, visezadacni i viseprocesorski(CPU) rad nakon prijave korisnika na host sa terminala (u txt ili graf modu). Korisnik onda pokrece aplikacije, naredbe(komande) u terminalu ili GUI-ju (X Window[ing] System). Iako vizualno GUI moze vrlo
podsjecat na neke drugih OS-ova, izvorno radi se o potpuno drugacijem konceptu i filozofiji (npr remote rad, X-protokol, virtualizacija, ...)
Moze se reci da se paralelno sa popularizacijom linuxa, pogotovo na desktopu, gubi svijest o toj drukcijoj filozofiji i konceptu.To je i glavni razlog nerazumjevanju korisnika nekih drugih sustava--pogotovo kod direktnih usporedbi.
Dokumentacija o linuxu je jedna od najobimnijih na mrezi:

http://tldp.org/

Jedan od prvih dokumenata (iako mozda malo out-to-date) je "Linux Installation and Getting Started:

http://tldp.org/LDP/gs/gs.html

Dokumentacija postoji u vidu FAQ-ova, HOWTO dokumenata, Guide-ova, a dostupna je u velikoj mjeri na komandnoj liniji (man i info stranice) i GUI-ju (help unutar aplikacije).

end_part_1

koristio sam linuxe (vecinom ubuntu, kratko vrijeme debian, par mjeseci fedora...)
Koja je prednost linuxa za jednog prosjecnog racunalnog korisnika, dakle sto mu oni pruzaju a da ne postoji alternativa (cijena naravno, no i dalje piratski software...)?

..prednosti je mnogo, ali to je dosta i individualno od osobe do osobe...
...dosta igra ulogu sa chega se migrira na GNU/Linux...win, MacOs, AmigaOs, unix,...
...meni npr linux stedi vrijeme--na instalacijama sam daleko brze gotov, jer uz jezgru(kernel), bogatu podrsku za hw, postoji i stvarno bogati GNU userLand (aplikacije), ali i onaj spartan i iz drugih sustava, kako otvorenih/slobodnih, tako i vla$nickih...
...repozitoriji broje 100.ooo aplikacija...
...meni ce sto dalje sve bitnija biti i portabilnost (prenosivost) na razne tipove kompova...

********ovo je kolegica linuxashica upravo postnula na svoj fejs, pa rezimirajmo uz komentare:

10 razloga zašto migrirati na Linux:

● cijena -- vazno je napomenuti da se linux *smije* naplatiti, ali se zapravo naplacuje support, edukacija, odrzavanje, customizacija, implementacija,...ali nema troska licence...

● sigurnost-- moze bit sigurniji, jer kod nije u sefu

● performanse-- npr Antix (lighWeight simplyMepis) ide i na 486

● stabilnost-- moglo bi jos malo se poradit na stabilnosti userLanda, codeca, ...ali u globalu OK

● otvoreni standardi-- ovo je zanimljivo chak i van kontexta Linuxa (MacOs, unix, AmigaOs,..)

● interoperabilnost-- nesretni zatvoreni i vla$nicki formati podataka uvijek iznjedre neki neplanirani problem

● fleksibilnost-- podesivost, prilagodljivost (hint Android, WebOs,..)..imamo linux koji stane u rucni sat, imamo za cluster, grid. cloud....i sa 256ooo procesora)

● mnogo besplatnog softvera-- iako ima i platnog, pa i komercijalnog za Linux platformu

● virtualizacija-- konsolidacija server, servisa, ondemand, cloud

● sigurna budućnost-- community je jedan od 4 stupa....i kljuc uspjeha

skalabilnost...ajoj

..na kraju i najvaznija prednost: sloboda od patenata...ne moramo se bojati da ce netko zaCopyrightat nasu ideju pod svoj patent....makar na autorsko pravo i dalje ostaje...

Ja imam jedno možda offtopic pitanje.

Kad će Hurd biti gotov? I postoji li stvarno potreba za Hurdom? Mislim GNU funkcionira OK i sa Linuxom...

...potreba da...zbog istrazivanja novih koncepata, filozofija...
...kolko vidim produkcijski josh ne...:

http://www.debian.org/ports/hurd/

traze razvijatelje "distribucije":

http://www.debian.org/ports/hurd/hurd-devel

neutralni, agnosticni pogled:

http://en.wikipedia.org/wiki/Hurd

the GNU view:

http://www.gnu.org/software/hurd/

(vidljiv je naglasak na jezgri)

trenutno stanje:

http://www.gnu.org/software/hurd/#index5h1

nekako kroz maglu mi se cini da su Dobrica i ...sjetit cu se decko iz Infiniuma ..DORS/CLUC...ima kosu u bogatom repu...nesto prakticno radili s HURDom...
...ili je to bio "Plan9" od Bell-a AT&T